Javna panel tribina pod nazivom "Mostar turističko odredište u europskim okvirima – stanje i mogućnosti" održana je u četvrtak 14. lipnja u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.

Panel tribina, koju je moderirao direktor Korporativnih komunikacija Aluminija d.d. Mostar Darko Juka, okupila je predstavnike javnog i privatnog sektora u turizmu koji su razgovarali o unapređenju suradnje na temelju međusobnih iskustava i trendova, ali i potencijala na sve izazovnijem europskom tržištu turizma. 

'Sjecište kulturne raznolikosti'

Jedna od najavljenih panelistica, zastupnica u Europskom parlamentu (EP) Željana Zovko, javila se video linkom iz Strasbourga te se ispričala što nije mogla fizički prisustvovati tribini o turizmu zbog političkih obaveza na plenarnoj sjednici EP-a.

"Grad Mostar jedno je sjecište kulture i kulturne raznolikosti te najpoželjniji grad u ovom dijelu Europe, grad koji bilježi ogroman broj turista i visoko kvalitetni turizam. Nadam se da će nakon upisa na listu Svjetske baštine Mostar u budućnosti biti obilježen i drugim kulturnim i turističkim sadržajima", poručila je Zovko te istaknula kako se kao europska zastupnica uvijek trudi promovirati svoj grad Mostar u što ljepšem svjetlu, ali i cijelu BiH te sve njene prirodne ljepote.

Direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije Andrija Krešić kazao je kako je prvenstveno problem u zakonskoj regulativi koja nije uređena kad je u pitanju turizam u gradu na Neretvi jer turistička pristojba pripada Federaciji BiH, koja potom novac raspodjeljuje na županije i lokalne zajednice koje od svega dobiju neznatan dio.

'Velik broj neprijavljenih turista u Mostaru'

Voditeljica Službe za gospodarstvo Grada Mostara Ivana Marić na tribini je istaknula kako Grad Mostar prema nekim procjenama godišnje posjeti i do pola milijuna turista, ali da su prošle godine službeno zabilježene 122 tisuće noćenja turista. 

"Svake godine postoji velik broj neprijavljenih turista koji ne plaćaju takse što predstavlja veliki problem za Grad Mostar", naglasila je Marić te dodala kako dodatnu otežavajuću okolnost predstavlja centralizacija novca koji ide u FBiH, uz minimalnu nadležnost Grada Mostara. 

Ravnatelj Ureda za Europske integracije Vlade Zapadnohercegovačke županije Ivan Jurilj povukao je paralelu s određenim turističkim problemima s kojima se susreću gradovi u Hrvatskoj poput Dubrovnika i Zadra koji se bore s nedostatkom turističkih kapaciteta, ali i velikih cijena u ugostiteljstvu. Smatra da je u Mostaru i Hercegovini potrebno povezati bolje javni i privatni sektor u turizmu.

"Mislim da je došlo krajnje vrijeme da se krene u brendiranje razvoja turizma Mostara i Hercegovine na jedan sustavan način. Već možemo primijetiti da se turizam omasovljuje i ono što je 'light motiv' ove današnje tribine jeste mostarska Zračna luka i redovit zračni promet koji veže Mostar i Hercegovinu s Europom. Mi moramo sjesti i napraviti jednu sustavnu priču: što želimo od Mostara kao turističkog središta, što želimo od Hercegovine kao turističke destinacije, što želimo da turisti ovdje vide i konzumiraju te što i na koji način želimo da ljudi žive od turizma", istaknuo je Jurilj te dodao kako je dobra stvar da je politika to prepoznala kao bitnu temu o kojoj se treba što više pričati.

'Redovne zračne linije budućnost Mostara'

Rukovoditelj Sektora prometa i sigurnosti Zračne luke Mostar Marko Đuzel istaknuo je kako je Grad Mostar ove godine uveo tri niskotarifne redovne zračne linije za Düsseldorf, Stuttgart i Zagreb, ali da je cilj u doglednom vremenu uvesti i nove letove.

"Redovne zračne linije budućnost su Mostara. Primarni cilj je zadržati postojeće linije i možda već ove godine pokušati dogovoriti neke nove buduće za Skandinaviju, Italiju ili Tursku", naglasio je Đuzel.